Sindrom sagorijevanja na poslu („burnout”) smatra se odloženim odgovorom na kronične emocionalne i interpersonalne stresne događaje na radnom mjestu.
Sagorijevanje na poslu se događa kada posao za osobu izgubi svaki smisao, čovjek u toj situaciji više nije motiviran za rad, izgubi svako zadovoljstvo u poslu, ne vidi razloga za daljnji rad te mu opada produktivnost.
Međuljudski odnosi su totalno poremećeni, obiteljski odnosi narušeni te stalno iz okoline dolaze signali pogoršanja i opasnosti.
Koji su izvori stresa vezanog uz posao?
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je proglasila stres na radnom mjestu svjetskom epidemijom, a sada je on veći zbog recesije i globalne krize i bojazni od gubitka radnog mjesta.
Neka zanimanja smatraju se stresnijima od drugih. Zdravstveni djelatnici, piloti, kontrolori zračnog prometa, rukovodioci (manageri), odvjetnici, profesionalni vozači samo su neka od stresnih zanimanja.
Na radnom mjestu stres može proizaći iz niza stresora kao što su :
- Organizacijski faktori (radno opterećenje, radno okruženje, nejasna raspodjela zadataka i odgovornosti)
- Radno vrijeme (smjenski rad, rad vikendom, stalna dostupnost službenim telefonima ili e-mailom)
- Financijska pitanja (neadekvatna osobna primanja, nedostatna sredstva za rad, neadekvatan radni prostor)
- Međuljudska komunikacija (nedostatak podrške među suradnicima, sukobi, neprihvatljiva ponašanja između kolega, mobbing)
