Drugim riječima, osoba može vidjeti na ekranu računala kako radi njeno srce, koliko otkucaja ima, kako se odvija njeno disanje ili koliko su napeti njeni mišići.

Kada ti podaci postanu dostupni i vidljivi kao da vlastite tjelesne i psihičke funkcije gledamo na televiziji, onda možemo naučiti kako da ih kontroliramo i pomognemo sebi da bolje funkcioniramo u stresu, u sportu i svakodnevnom životu.

Izvor

Biofeedback je proces učenja povezanosti uma i tijela, psihičkog i tjelesnog.

Kroz proces učenja i vježbanja upoznajemo vlastite psihofiziološke obrasce reagiranja na stres te učimo kako ih uspješno kontrolirati.

Bez ulaganja puno napora možemo naučiti:

• Kako promijeniti ritam disanja,
• Uravnotežiti puls i krvni pritisak,
• Regulirati napetost mišića,
• Popraviti mentalno stanje
• poboljšati koncentraciju
• naučiti kako se relaksirati.

Promjene u fiziološkim obrascima popraćene su promjenama u mišljenju, emocijama te ponašanju.

Učenje kontrole vlastitih fizioloških funkcija utječe bitno na naše zdravlje.

Vještine naučene ovom tehnikom postaju automatske i osoba ih nakon treninga može provoditi sama bez ovisnosti o terapeutu.

Psidra nudi cjeloviti pristup u pružanju stručne procjene, savjetovanja i tretmana za postizanje psihičke izvrsnosti u:

• Poslovnom okruženju,
• Sportu
• Svakodnevnom funkcioniranju

Što nas čini različitim

Objava Što je biofeedback? pojavila se prvi puta na Psidra - Privatna Psihološka Praksa.

Često, ekscesivno i produženo pretjerano fiziološko uzbuđenje i napetost uzrok su brojnih psihofizioloških problema koje onda nazivamo posljedicama stresa.

Tri fiziološka procesa najčešće povezana sa pretjeranim uzbuđenjem su

• Mišićna  tenzija,
• Periferna  vazokonstrikcija  i
• Elektrodermalna aktivnost

Tako na primjer, ljudi obično reagiraju na stres ljutnjom pa stežu vilice i zube ili grče mišiće.

Također, pri jakim emocionalnim reakcijama, ljudi mogu osjetiti drhtanje, klecanje nogu, hladne i znojne ruke, pojačani rad srca, ubrzano disanje.

Sve to ukazuje da naše tijelo reagira na neke vanjske ili unutrašnje uzroke tako da psihičko stanje, misli i emocije utječu na tijelo i na to kako će naše tijelo reagirati na te promjene.

Mišiće možemoo relaksirati, srce umiriti, disanje usporiti…to se može naučiti.

Pri tome nismo svi isti pa se u tretmanu treba fokusirati na ono što pojedinoj osobi treba i što može pomoći u njenom funkcioniranju.

Koje su vrste Biofeedbacka?

Biofeedback uvijek podrazumijeva rad na sebi.

• Učenje kako da dovedemo u ravnotežu naše psiho-fiziološke funkcije.
• Nekad je jako važno naučiti pravilno disati. Nekad vidjeti vlastiti rad srca OVDJE I SADA sam po sebi zna biti otkriće za osobu.
• Preuzeti kontrolu u svoje ruke je ono čemu težimo.

Najčešće korišteni modaliteti biofeedbacka uključuju:

Objava Koje su vrste Biofeedbacka? pojavila se prvi puta na Psidra - Privatna Psihološka Praksa.

Srce ubrzava svoje otkucaje, mišići se jače stišću, krvni pritisak raste, više se znojimo, a disanje se ubrzava.

Svi ovi odgovori organizma na stanje stresa vidiljivi su na monitoru kao i povratna informacija o promjenama koje se događaju kada se takve reakcije pokušavaju zaustaviti.

Prije početka treninga izmjere se i snime razne fiziološke funkcije osobe koja se trenira, kako bi se dobio uvid opće fiziološko stanje.

Tako se odredi što će se vježbati i mijenjati i prema tome se prilagodi trening.

Osoba na svom ekranu gleda interesantne i razumljive prikaze fizioloških odgovora u obliku slika, video igrica i sl.

Te igrice su napravljene tako da osobu puštaju da napreduje u igri ako uspije fiziološku funkciju koja se uvježbava dovesti na željeni nivo.

Igrice se pokreću biološkim signalima koji preko senzora idu u računalo.

Misao je akcija. Osoba ubrzo jasno vidi kako svaka misao utječe na fiziološki odgovor.

Kako mi Biofeedback može pomoći i što moram raditi?

Sve što osoba treba raditi je:

• Udobno se smjestiti i
• Promatrati ekran na kojemu se prate oni parametri koje želimo vježbati i mijenjati.
• Vježbanjem se naučeni obrasci ponašanja zamjenjuju novim, funkcionalnijim i za osobu – zdravijim načinima reagiranja.

Izvor

Tehnike biofeedbacka i neurofeedbacka mogu biti osobito korisne za učenje ovladavanja anksioznošću. Anksiozni odgovor je još jedan od načina na koji nervni sistem može pretjerano reagirati pod stresom. Naravno, postoji i normalna anksioznost kao prikladan odgovor na situaciju.

U jednoj tipičnoj biofeedback seansi klijent sjedi u udobnoj stolici, a na njega su priključeni senzori namijenjeni praćenju fizioloških reakcija koje se odvijaju u njegovom organizmu. Električni impulsi koje organizam proizvodi snimaju se i prikazuju na ekranu računala najčešće u obliku grafikona i krivulja koje predstavljaju prikaz otkucaja srca, dubinu ili varijabilitet disanja, krvni pritisak, temperaturu kože, količinu znojenja ili mišićnu aktivnost.

Uz vizualni prikaz, osoba koja uvježbava kontrolu nad svojim reakcijama može primati i zvučni signal kao povratnu informaciju o svojoj uspješnosti.

Seansa biofeedback terapije traje oko 30 minuta. Dobrobiti i napredak terapije vidljivi su već nakon 10 susreta ili čak i manje, ovisno o ciljevima terapije i problemu s kojim osoba dolazi.

Objava Kako mi Biofeedback terapija može pomoći i što trebam raditi? pojavila se prvi puta na Psidra - Privatna Psihološka Praksa.

U sportskoj psihologiji biofeedback se smatra važnom tehnikom kojom se može:

• Pomoći sportašima da nauče kontrolirati nivoe svoje pobuđenosti/aktivacije
• Pomoći sportašima da kontroliraju i upravljaju emocijama i promjenama u raspoloženju
• Osigurati fiziološku spremnost tijela za optimalnu sportsku izvedbu.

Brojna istraživanja pokazuju da se primjenom biofeedback metoda kod sportaša postiže:

•   Veća sposobnost da se ostane u “zoni” oštrog fokusa pažnje
•   Poboljšanje sportskih vještina i izvođenja
•   Reduciranje problema s disciplinom
•   Brže i bolje izvođenje
•   Eliminiranje grešaka koje nastaju uslijed nepažnje, kao i nepotrebnih faulova i kazni
•   Smanjenje stresa
•   Poboljšanje fizičke spremnosti i snage
•   Brži oporavak od povreda
•   Značajno poboljšanje akademskog uspjeha (u školi ili na studiju) sportaša

Wenz i Strons (1980) su primijetili da razlika između uspjeha i neuspjeha dva jednako spremna sportaša često ovisi o njihovoj sposobnosti da se nose s percipiranim natjecateljskim stresom.

Pomoću biofeedbacka sportaši mogu odrediti razinu svoje fiziološke pobuđenosti i naučiti kako djelovati u namjeri da smanje anksioznost i poboljšaju postignuće.

Prema metaanalizi Zaichkowsyog i Fruchsa (1988) od 42 istraživanja u kojima se proučavao utjecaj biofeedbacka na sportsko postignuće, 83% ih je rezultiralo poboljšanjem u sportskom postignuću nakon korištenja biofeedback tehnika.

Uspjeh korištenja biofeedback tehnike ovisi o kvaliteti prikupljanja podataka kao i o motivaciji sportaša da pravilno koristi biofeedback. Sakupljanje podataka fiziološke aktivacije samo po sebi nije dovoljno da se postignu promjene.

Objava Biofeedback i Sport pojavila se prvi puta na Psidra - Privatna Psihološka Praksa.

Richard Lazarus, poznati psiholog u području proučavanja stresa, definira stres kao „stanje u kojem pojedinac ne može ispuniti prekomjerne zahtjeve koje okolina na njega postavlja”. Stres predstavlja stanje poremećene psihofizičke ravnoteže pojedinca.

Stresori ili stresni podražaji koji do stresa dovode mogu biti razni, a najčešće se svrstavaju u kategorije:

• Tjelesnih stresora (izloženost buci, vrućini ili hladnoći, prirodnim nepogodama),
• Psihičkih stresora (izloženost konfliktima, neuspjesi, frustracije)
• Socijalnih stresora (izloženost socijalnim promjenama, ekonomskim krizama).

No, stresna situacija ne mora nužno imati negativan predznak. Bilo koja situacija koja zahtjeva ulaganje povećanog napora za prilagodbu može se smatrati stresom. Stresna situacija tako može biti dobitak na lotu, vjenčanje ili promaknuće na poslu.

Osim velikih životnih događaja, koji predstavljaju stresore, naša svakodnevica ispunjena je nizom situacija koje izazivaju stres.

Čekanje u redovima, gužva u prometu, razmirice unutar obitelji ili s kolegama na poslu također djeluju kao stresori.

Biofeedback i Stres

Pomoću biofeedback tehnike možemo naučiti kontrolirati fiziološke reakcije našeg organizma, naučiti pravilno disati, regulirati otkucaje našeg srca… sve ono što je uslijed stresa poremećeno.

Jednostavnije rečeno, možemo naučiti kako vratiti naš organizam u ravnotežu ili spriječiti da do stresnih reakcija uopće dođe.

Biofeedback je moguće koristiti i kao tehniku relaksacije.

Kako stres djeluje na naše tijelo i um?

Stresni događaji izazivaju snažne emocije koje su praćene određenim fizičkim, fiziološkim odgovorima i promjenama misli i ponašanja, na primjer:

Zjenice se šire, srce počinje brže kucati, raste krvni pritisak, znoje se dlanovi, mišići se napinju, javlja se umor, nervoza, bijes, razni bolovi, zbrkanost misli, nemogućnost koncentracije i mnoge druge posljedice.

Mnoge od tih odgovora, fizioloških reakcija, kontrolira simpatički nervni sistem, mreža nervnog tkiva čija je funkcija da pripremi organizam za slučaj opasnosti, za borbu ili za bijeg.

U davnoj prošlosti razvoja ljudske vrste ljudi su se suočavali sa stvarnim fizičkim opasnostima, kao što su divlje životinje, vremenske nepogode i slično. Danas su te opasnosti puno rjeđe, a naše tijelo reagira kao da jesu.

• Zjenice nam se šire da bi propustile više svjetla.
• Znoj izbija na površinu, smanjujući tako mogućnost povrede kože.
• Krvne žile bliže koži se skupljaju da bi smanjili krvarenje, dok se oni u mozgu i mišićima šire da povećaju dotok kisika.
• Gastrointestinalni trakt, uključujući želudac i crijeva, usporava svoje aktivnosti da bi smanjio količinu energije koja se troši na probavu.
• Srce kuca jače, a krvni pritisak skače.

Normalno, kada se stresni događaj završi, ljudi se smire, posebno ako su mogli učiniti nešto da izađu na kraj sa tom opasnošću; da pobjegnu od opasnosti, ili da se izbore sa njom.

Ali, ako to nisu u stanju, dolazi do akumulacije stresnog odgovora i mogućeg oštećenja zdravlja.

Ima li pomoći i što mogu učiniti već danas?

Koraci:

• Povećati svjesnost reakcija na stres.
• Identificirati svoj stres profil (uobičajeni način na koji osoba reagira na stres)
• Prepoznati prve signale stresa pomoću povratne informacije koju nam pruža biofeedback
• Trenirati one fiziološke funkcije koje su slaba točka pri reakciji na stres.
• Ovladati naviknutom reakcijom na stres.

Objava Biofeedback i Stres pojavila se prvi puta na Psidra - Privatna Psihološka Praksa.

Sagorijevanje na poslu se događa kada posao za osobu izgubi svaki smisao, čovjek u toj situaciji više nije motiviran za rad, izgubi svako zadovoljstvo u poslu, ne vidi razloga za daljnji rad te mu opada produktivnost.

Međuljudski odnosi su totalno poremećeni, obiteljski odnosi narušeni te stalno iz okoline dolaze signali pogoršanja i opasnosti.

Koji su izvori stresa vezanog uz posao?

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je proglasila stres na radnom mjestu svjetskom epidemijom, a sada je on veći zbog recesije i globalne krize i bojazni od gubitka radnog mjesta.

Neka zanimanja smatraju se stresnijima od drugih. Zdravstveni djelatnici, piloti, kontrolori zračnog prometa, rukovodioci (manageri), odvjetnici, profesionalni vozači samo su neka od stresnih zanimanja.

Na radnom mjestu stres može proizaći iz niza stresora kao što su :

• Organizacijski faktori (radno opterećenje, radno okruženje, nejasna raspodjela zadataka i odgovornosti)
• Radno vrijeme (smjenski rad, rad vikendom, stalna dostupnost službenim telefonima ili e-mailom)
• Financijska pitanja (neadekvatna osobna primanja, nedostatna sredstva za rad, neadekvatan radni prostor)
• Međuljudska komunikacija (nedostatak podrške među suradnicima, sukobi, neprihvatljiva ponašanja između kolega, mobbing)

Objava Biofeedback i Burnout (Stres na poslu) pojavila se prvi puta na Psidra - Privatna Psihološka Praksa.

Zdravlje nije samo odsutnost bolesti ili simptoma, to je stanje optimalnog blagostanja, vitalnosti i cjelovitosti.

Drugim riječima, može se reći da smo zdravi kada smo u mogućnosti u potpunosti probaviti sve što uzimamo iz okruženja u kojem živimo.

To uključuje i našu hranu, naše odnose, naš posao i sva naša životna iskustva. Bolest, stres, pretjerana briga, napetost, umor… treba li dalje nabrajati. Sve to blokira protok energije i informacija u našem tijelu i umu. Simptomi tih poremećaja su signal tijela da se moramo vratiti u ravnotežu.

Kako nastaje stres?

Prema modelu fiziološkog stresa dolazi do usklađenog skupa tjelesnih reakcija na štetni podražaj.

Širok raspon stresora izaziva vrlo slične fiziološke promjene u tijelu te se tijelo priprema na „borbu ili bijeg“.

Izloženost stresu izaziva razne reakcije, one fiziološke očituju se u pojačanom radu srca i pluća, povišenju krvnog tlaka, sužavanju krvnih žila na površini tijela, općenitoj povećanoj fiziološkoj pobuđenosti organizma, pojačanoj mentalnoj aktivnosti i slično.

Psihičke reakcije mogu biti:

• emocionalne prirode kao strah, tjeskoba ili potištenost
• kognitivne, kao što su promjene u koncentraciji, pažnji ili rasuđivanju
• ponašajne promjene – očituju se u ponašanjima vezanim uz stresni događaj.

Kronična izloženost stresu može imati razne posljedice na funkcioniranje pojedinca te voditi ka općenitoj iscrpljenosti, kroničnom umoru, poremećajima spavanja, glavoboljama, lošem raspoloženju, lošim međuljudskim odnosima te doprinijeti razvoju raznih bolesti ili pojačavanju simptoma bolesti od kojih osoba već boluje.

Tamo gdje um susreće tijelo

Procjenjuje se da je oko 80% suvremenih bolesti uzrokovano stresom te da je stres jedan od deset vodećih zdravstvenih problema na radnom mjestu jer se povezuje sa širokim rasponom zdravstvenih problema kao što su kardiovaskularne bolesti, bolesti imunološkog sustava, astma, dijabetes, bolesti probavnog sustava, glavobolje i migrene te depresija.

Objava Biofeedback i Ravnoteža Uma i Tijela pojavila se prvi puta na Psidra - Privatna Psihološka Praksa.

Pojam fokusiranja pažnje uključuje sposobnost da kada je to potrebno osoba sužava i širi svoju pažnju.

Sposobnost sportaša da se opusti i fokusira u stresnoj situaciji natjecanja važna je komponenta ukupne emocionalne kontrole koja se zahtjeva od sportaša koji sudjeluje u natjecanju.

Jedno od područja u kojem se primjena biofeedbeck–a pokazala jako korisnom jest i kao tehnika opuštanja.

Tehnika relaksacije uz pomoć Biofeedbacka

Razvoj tehnike relaksacije sportaša započinje prikupljanjem podataka o funkcijama autonomnog živčanog sustava.

Podaci koji se prikupaljaju u ovom slučaju moraju biti prikupljeni na način da se simulira sportska izvedba u natjecateljskoj situaciji.

Ovim načinom moguće je prikazati napredak sportaša od početka da kraja simulirane situacije natjecanja.

Također, sportaš mora napraviti procjene koje se tiču raznih dijelova njegove izvedbe (npr. Kako sam se osjećao u svakom dijelu natjecanja?; Kako se moji subjektivni osjećaji o mojoj izvedbi mogu usporediti s prikupljenom podacima mjera biofeedbecka (HRV I RSA) i slično).

Usporedbom objektivnih podataka prikupljenih biofeedbeckom te podataka samoprocjene sportaša, mogu se razviti strategije koje sportaš može upotrijebiti u bilo kojem natjecanju ili situaciji kada se nalazi pod stresom ili osjeća veliku nervozu. 

Postoji snažna povezanost između biofeedback tehnika i koncepta vizualizacije.

Vizualizacija je tehnika koja se koristi kako bi se reducirao stres, povećala opuštenost, zadržao fokus usmjeravajući pažnju sportaša na specifični aspekt njegove izvedbe.

U ovom području biofeedback može pomoći sportašu pri stvaranju “mentalnih znakova” koji će mu pomoći eliminirati distraktore kao na primjer, buka na tribinama ili pokreti koji se oko njega odvijaju.

Objava Kako da se koncentriram i fokusiram? pojavila se prvi puta na Psidra - Privatna Psihološka Praksa.

Biofedback je osobito koristan kod pojedinaca i sportaša koji se teško oslobađaju napetosti, negativnih misli, anksioznosti.

Kako da poboljšam svoju izvedbu?

Ljudi mogu uvježbati kontrolirati svoje fiziološke reakcije. Tu sposobnost onda trebaju prenijeti u realno okruženje, sportsko ili poslovno polje.

Biofedback može biti (ili je) jako koristan kod sportaša i onih ljudi koji pate od pretjerane anksioznosti, pobuđenosti te stalne napetosti.

Emocionalna pobuđenost važna je tema koja se povezuje s biofeedbackom.

• Redukcija pobuđenosti ključna je za uspješnu izvedbu.
• Pobuđenost i pažnja povezane su s većom frekvencijom moždane aktivnosti.
• Najbolja izvedba i pažnja postižu se tijekom srednje mentalne pobuđenosti.
• Visoka razina pobuđenosti može utjecati negativno na izvedbu jer umanjuje mogućnost usmjeravanja i fokusiranja pažnje.

Iz istraživanja:

Odnos između pobuđenosti (arousala) i sportskog postignuća može se najbolje prikazati pomoću obrnute U krivulje. Teorije koje podupiru ovakav odnos pretpostavljaju da je za najbolje postignuće potrebna optimalna razina pobuđenosti, odnosno ako je pobuđenost niska ili pak previsoka sportsko postignuće neće biti zadovoljavajuće. Slično je i sa izvedbama managera u poslovnom okruženju, odnosno svih ljudi koji se nađu u situacijama kada se suočavaju sa strahom od moguće negativne evaluacije okoline.

Objava Kako da poboljšam svoju izvedbu? pojavila se prvi puta na Psidra - Privatna Psihološka Praksa.

Takvo stanje popraćeno je također osjećajem samokontrole te je na neki način promijenjen doživljaj prostora i vremena.

Stanje FLOW-a (stanje sklada) smatra se idealnim stanjem uma koje je povezano s uspjehom i optimalnom izvedbom.

Svatko ima svoju optimalnu zonu – stanje ni prevelike niti premale pobuđenosti nego baš onako kako treba – to je taj osjećaj!

Koncentriran sam i motiviran!

Moji pokreti su koordinirani, misli jasne, fokusirane i pozitivnog predznaka.

Moje tijelo i  mozak rade u savršenoj ravnoteži, usmjereno cilju.

Stanje FLOW-a (stanje sklada) je kombinacija emocionalne ekstaze i najboljeg osobnog postignuća (Kimicik i Stein, 1992; McInman i Grove, 1991).

Osnove stanja flowa su odsutstvo straha, osviještenost i jasnoća ciljeva, pokreti bez puno truda te koncentracija na zadatak i kontrola.

Tamo gdje je sve u glavi

Faktori koji facilitiraju nastanak flowa su:

• Mentalna i fizička priprema,
• Samopouzdanje,
• Fokusiranost uma na izvedbu,
• Optimalni nivo motivacije i
• Optimalni nivo pobuđenosti

Faktori koji sprječavaju njegov nastanak su:

• Doživljaj psihičkih problema i pogrešaka,
• Nemogućnost da se postigne odgovarajući fokus pažnje,
• Negativni mentalni sklop i
• Nedostatak podrške publike

Faktori koji pojačavaju pojavu sklada su:

• Razvoj pozitivnog mentalnog sklopa,
• Pozitivni prednatjecateljski afekt,
• Pozitivni natjecateljski afekt,
• Uspostavljanje odgovarajućeg fokusa pažnje,
• Fizička spremnost (percepcija spremnosti) te
• Jedinstvo sa suigračima i/ili trenerom.

Često se za sportaše koji se nalaze u stanju svoje najviše efikasnosti kaže da imaju trenutak “inspiracije”. No, i “inspiracija” se može uvježbati ukoliko znamo od čega se sastoji inspiracija za vrhunsku izvedbu.

Trening kardiovaskularne koherencije (HRV i RSA) pokazao se jako korisnim za dostizanje stanja vrhunske izvedbe. U istraživanju u kojem su se motrile mjere HRV i EEG pokazalo se kako se na osnovu ovih funkcija prije početka natjecanja sa prilično velikom sigurnošću može predvidjeti ishod sportaša na predstojećem natjecanju.

Statistički podaci jasno ukazuju da se mjere fiziološke aktivnosti sportaša prije i poslije izgubljenog meča značajno razlikuju.

Objava Koja je moja optimalna zona izvođenja? pojavila se prvi puta na Psidra - Privatna Psihološka Praksa.