Godišnji Odmor – Kako Planirati i Kako Kvalitetan Odmor Utječe na Nas

Plan za godišnji…

Godišnji odmor većini je zaposlenih najljepši dio godine. Unaprijed se dogovara koje datume nećemo biti na poslu, kamo ćemo putovati, tko sve ide s nama itd. Neki čak križaju dane do godišnjeg odmora nestrpljivo ga iščekujući. I onda on dođe. Konačno. Odmor.

No, kakav bi bio idealan godišnji odmor? Koliko bi trebao trajati? Kako bismo ga trebali iskoristiti? Bismo li trebali otputovati? U posljednje vrijeme mnoga istraživanja pokušala su odgovoriti na slična pitanja. Pa krenimo redom…

Kakav bi godišnji odmor trebao biti?

Sva istraživanja koja se tiču godišnjih odmora slažu se s činjenicom da ljudi ne mogu cijeli život raditi. Potrebno je nekada i odmoriti. Stresan posao, velika odgovornost, težak fizički rad i poneki suradnik s kojime ne volimo provoditi vrijeme glavni su razlozi za korištenje godišnjeg odmora. Stručnjaci se slažu s time da je potrebno svake godine iskoristiti maksimalan godišnji odmor. Na taj način štitimo sebe, ali i poslodavcu osiguravamo veću efikasnost i manji broj grešaka u radu. Propuštanje godišnjeg odmora šteti vašem zdravlju, a samim time dovodi do veće potrebe za bolovanjem koje poslodavcu radi jednaku štetu.

Kvalitetniji odmor i bolje efekte postižu osobe koje:

• Rade mentalno zahtjevnije poslove
• Godišnji odmor koriste na put u nepoznato mjesto
• Koriste godišnji odmor ljeti
• Ostavljaju više slobodnog vremena za sebe i bližnje

Ono što ne utječe na kvalitetu vašeg godišnjeg odmora jest:

• Koliko daleko putujete
• Koliko dugo spavate na godišnjem odmoru
• Koliko dugo traje vaš godišnji odmor

Što vam preporučujemo?

Koliko god djelovalo čudno, činjenica jest da se vrhunac oporavka postiže između 4. i 7. dana godišnjeg odmora. Zbog toga se predlaže godišnji odmor razbiti na nekoliko manjih cjelina i odmoriti se nekoliko puta po tjedan dana (ovisno o maksimalnom trajanju vašeg godišnjeg odmora).

Također, s obzirom na to da većina nas živi i radi u rutini, predlaže se razbiti rutinu odlaskom na nepoznato mjesto, upoznavanjem lokalne kuhinje i lokalnog stanovništva, na mjesta koja će naša osjetila potaknuti na iskušavanje nečeg novog, bilo da se radi o nečemu što smo sami odabrali ili je za nas birao netko drugi (ukućani, prijatelji, putnička agencija). Pokušajte boraviti u prirodi i na taj način uposliti osjetila koja su vam u gradskom okruženju otupila.

Razbijanju rutine pomaže i promjena uloga u obitelji ako idete na obiteljski odmor. Usmeno dogovorite novu podjelu poslova i aktivnosti među ukućanima i na taj način izvucite više iz vašeg odmora. Ono što je važno jest da ni pod koju cijenu ne nosite posao sa sobom. Prijenosna računala, službene mobitele i sve ostalo ostavite kod kuće jer uz posao sigurno se nećete odmoriti. Bilo da ste privatnik ili zaposlenik, vjerujte, svijet se neće prestati vrtjeti jer niste odgovorili na mail.

Ako sumnjate u to, programirajte automatski odgovor na mailu kako bi pošiljatelj dobio obavijest da niste dostupni ili dogovorite sa suradnikom da provjeri vaš mail jednom dnevno i odgovori na poslovne poruke. Ne dopustite si da vaš godišnji odmor prođe, a vi se već prvoga dana na posao vraćate umorni od svakodnevnih poslova. Na taj način neekonomično trošite ionako malen broj dana koji vam se stavlja na raspolaganje kako biste svom tijelu (i psihi) vratili energiju.

Kako biste izbjegli brz gubitak efekata godišnjeg odmora, u slučaju dužeg godišnjeg odmora vratite se s putovanja dan ili dva prije povratka na posao da ne biste pretrpjeli šok zbog nagle promjene ritma i bili umorniji nego onoga dana kada ste otišli na godišnji odmor.

I zapamtite, odmor nije dokaz lijenosti i neodgovornosti. On je čista medicinska potreba nastala zbog povećanog broja radnih sati i stresnosti posla. Jednostavno rečeno, godišnji je odmor svojevrsno „održavanje“ radnika na optimalnoj razini energije.

Kako godišnji odmor utječe na nas?

Naši radni zadaci oduzimaju nam energiju i smanjuju daljnju motivaciju za ponavljanjem istih poslova. Ako s radom nastavljamo svakoga dana, unedogled, dolazi do preopterećenja te umor i manjak motivacije negativno utječu na naše izvođenje pa pritom činimo veći broj grešaka i radimo usporenije.

Da bismo izbjegli akumulaciju umora i manjak motivacije, potreban nam je odmor. Ponekad je običan dnevni ili vikend odmor dostatan, no u većini slučajeva nije. Posebice nije dovoljan kod poslova koje ne volimo, kod fizičkih poslova i u slučaju da smo starije dobi. Tada naše tijelo traži puno više odmora od onih nekoliko sati koji nam dnevno ostaju nakon posla i kućnih poslova.

Godišnji odmor svojevrsna je verzija „servisa automobila“. Svakodnevnom vožnjom mi svoj automobil trošimo i koliko god to trošenje bilo minimalno, nakon duljeg razdoblja potrebne su promjene. Nije dovoljno automobil ostaviti na parkiralištu nekoliko dana kako bi se trošenje smanjilo, već je potrebno u jednom trenutku odvesti ga na servis kako bi se ispitalo njegovo stanje i popravili nedostaci. Za ovu usporedbu važno je napomenuti da je odabir trenutka za servis od krucijalne važnosti.

Preran odlazak neće nam se isplatiti jer ništa neće biti izmijenjeno, a potrošit ćemo novce na automehaničara i izgubiti auto na nekoliko dana. Isto tako ni prekasni odlazak nije poželjan jer do tada šteta na automobilu može biti prevelika ili pak zbog tehničkih problema može otkazati suradnju. Isto je tako s godišnjim odmorom. U jednom trenu trebamo jednostavno stati i vidjeti možemo li sav taj umor i rutinu pustiti sa strane i nastaviti dalje sretniji i odmorniji.

Godišnji odmor utječe na naše tijelo na način da smanjuje krvni tlak i poboljšava spavanje (što je posljedica smanjenog stresa na godišnjem odmoru). Također smanjuje šećer u krvi zbog uglavnom kvalitetnije, uravnoteženije i pravilnije raspoređene prehrane te poboljšava raspoloženje i razinu energije zbog odsutnosti svakodnevnog umora.

Ovi efekti također imaju utjecaja na globalno stanje našega tijela jer primjerice kvaliteta sna poboljšava imunitet, a smanjeni tlak smanjuje rizik od moždanog i srčanog udara. Navedeni efekti postižu se već nakon samo 4-7 dana godišnjeg odmora i daljnji odmor zapravo više nije potreban. Zato se preporuča uzimanje više godišnjih odmora u trajanju od tjedan dana. Na taj način imamo priliku odmoriti se u više navrata.

I sve je to divno i krasno kada ne bi postojao ALI. U ovom slučaju „ali“ se odnosi na to da efekti godišnjeg odmora u pravilu ne traju duže od dva tjedna nakon povratka na posao. Već kroz prvih nekoliko dana posla naše tijelo polako se vraća u stari ritam (povećanje krvnog tlaka, smanjenje kvalitete spavanja, povećanje šećera u krvi, loše raspoloženje, manjak energije).

Nakon 14 radnih dana svi efekti godišnjeg odmora vraćeni su na nulu i tada nam osim eventualnog lijepog sjećanja na godišnji odmor od njega zapravo ne ostaje ništa. Istraživanja povezana s ovim područjem pokazala su da su efekti najduže zadržani kod ispitanika koji su svoj godišnji odmor proveli na aktivnom putovanju.

Također, savjetuje se da nakon godišnjeg odmora prvi tjedan pokušate raditi nešto slabijim intenzitetom (ako takva opcija postoji) jer povratak na radno mjesto i rješavanje svih poslova koji su se nagomilali dok vas nije bilo uglavnom predstavlja šok za organizam.

Možemo zaključiti da je godišnji odmor nužan svakome od nas te ga zato treba pomno planirati i trošiti onda kada nam je potreban. On je dobar za naše zdravlje i za održavanje naše produktivnosti na poslu te stoga predstavlja pozitivnu pojavu za vas, ali i za vašeg šefa. A dobrim raspoređivanjem godišnjeg odmora i njegovim kvalitetnim korištenjem možete produžiti „odmor“ za još nekoliko dana.

ZAKAŽI TERMIN !

ili nazovite 091 227 6789