Sanjarenje ometa našu pažnju zapanjujućih 47 posto vremena kojeg smo budni.
Ono nas često čini manje sretnima i produktivnima. Što je onda uopće pozitivno kod sanjarenja?
Sanjarenje može Izvući iz vas vašeg unutarnjeg «izumitelja»
Zamislite na primjer ovaj zadatak za koji imate dvije minute: Koliko namjena može imati jedna cigla?
Pokazalo se da je veća vjerojatnost da ćete generirati bolje ideje ako stanete i prvo malo sanjarite nego da se cijelo vrijeme fokusirate na traženje odgovora. Prema istraživanju na University of California, Santa Barbara, pokazalo se da se produktivnost povećava za 41 posto. Kao što to čini u REM fazi spavanja, naš um dok sanjari ne razmišlja samo o nepotrebnim stvarima. Nesvjesno, on kombinira sve dijelove informacija koje smo upili i uvijek traži rješenje.
Pa zašto da ne pokušate i vi: dopustite si da izgubite fokus kada naiđete na problem i sljedećih 12 minuta nemojte misliti ni na što posebno, na primjer, gledajte screensaver na vašem računalu ili nešto slično.
Nakon 12 minuta opet vratite vaš fokus na problem i osjetite rezultate.
Sanjarenja vas podsjećaju vas na vaš životni plan
Osim sitnica u životu kao što su na primjer, prometne gužve , naplata parkinga, brisanje prašine, sanjarenje vam može pomoći da se sjetite vaših viših ciljeva.
Naime, znamo da mozak ima barem dvije mreže: “zadanu ili standardnu ” (povezanu s kreativnošću i s razmišljanjem o samome sebi ) i” izvršnu” (planiranje i rješavanje problema ). Kada je jedna uključena, druga je obično isključena.
No, kada sanjarimo oba se dijela aktiviraju u isto vrijeme, a kod ljudi koji nisu ni svjesni da su im misli odlutale, ovaj fenomen je još jači. Postoji teorija koja objašnjava ovaj fenomen. Dok sanjarimo ne nalazimo se u sadašnjem trenutku već dopuštamo mislima o našem postojanju ili o širem smislu da izađu na vidjelo te da se različite aktivnosti mozga „miješaju“.
Rezultat toga su reprize prošlosti, «što-ako» scenariji i, ako imamo sreće – nove ideje i shvaćanja.
Sanjarenje može izbrisati (dio) nekog bolnog trenutka
Recimo da postoji nešto što biste željeli zaboraviti (depresivni susret, medicinski postupak, dosadno predavanje itd.). Kako bi se potakla zaštitna uloga amnezije odmah pokušajte dopustiti vašem umu da odluta s mislima prema nečemu što se emocionalno razlikuje od tog iskustva, kako kaže Peter Delaney, psiholog na University of Carolina, Greensboro. U istraživanju, volonteri koji su sanjarili odmah nakon učenja popisa riječi, sjetili su se puno manje tih riječi od onih koji su ostali prisutni i fokusirani. Napomena: “amnezija učinak” bio je posebno jak kada bi misli zalutale na udaljeno mjesto (npr. odmor u inozemstvu) ili udaljeno vrijeme (prije dva ili više tjedna). No, nema potrebe očekivati čuda jer se ona ne događaju. Sanjaranje vam neće pomoći da izbrišete neka sjećanja, ali vam mogu pomoći da zaboravite neke sitnice.
Sanjarenje možemo vrlo lagano kontrolirati
U svojim sanjarenjima, da li biste radije planirali ili se prisjećali? Kada gledamo u budućnost (na koji bi način trebao pitati povišicu?) nagnite tijelom prema naprijed. Ako želite gledati u prošlost (izgubljena ljubav i slično) nagnite se prema nazad. To djeluje podsvjesno, utvrdili su eksperimentom na Sveučilištu Aberdeen, jer su prostor i vrijeme međusobno povezani u umu.
Kada su volonteri dobili upute da gledaju screensaver sa animacijom putujućih zvijezda na zaslonu računala ili spirala koja se pokreće unatrag, oni su sanjarili o prošlim događajima, a kad je animacija tekla u suprotnom smjeru, mislili su o stvarima koje se mogu dogoditi u budućnosti.
Možete pokušati učiniti mali pokus tako da odlutate mislima u autobus, vlak ili tramvaj te zamislite sebe sjedeći u pravcu puta ili okrenuti leđima prema smjeru putovanja.
Sanjarenje je znak mladosti
Ako ste se ikada zabrinuli da je vaše kronično sanjarenje početni znak senilnosti, eto olakšanja. Bilo to dobro ili loše, odvlačenje pažnje od zadatka je češća među mladima, utvrdili su eksperimentom na Sveučilištu u Sjevernoj Karolini, Greensboro. U skupini zadataka, lakih i težih, starije osobe su daleko manje odlutale mislima od studenata (oko jedne trećine starijih u odnosu na polovinu mlađih). Iako su obje skupine na kraju bile podjednake, starije osobe su – zahvaljujući više discipline, manje radne memorije, manje odvlačenja pažnje … to nje još dovoljno istraženo – više «prizemljena» u ovdje i sada.
Pročitaj još:
• Natrag na Psihološke Teme
• Sanjarenje - Ima Li Koristi?
• Kako se Pripremiti za Intervju?
Ili dogovori prvi informativni termin:
